Participacija

Što je participacija i zašto je važna mladima i za mlade? 

Participacija znači da mladi nisu samo promatrači, nego aktivni sudionici u društvu. Mladi su ljudi koji imaju ravnopravno pravo reći što misle, predlagati promjene i sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na njihov život. To može biti nešto veliko, poput zakona i politika, ali i nešto lokalno, u školi, u kvartu, na teme važne mladima kao što su slobodno vrijeme ili mentalno zdravlje. 

Aktivno uključivanje mladih u postupke donošenja odluka je važno i treba biti neizbježno. Ako se mlade uključi u ove procese, nastat će i donijet će se odluke koje ne odgovaraju stvarnim potrebama mladih. Kada su mladi uključeni, društvo donosi kvalitetnije odluke, a mladi razvijaju samopouzdanje, odgovornost i osjećaj da mogu utjecati na svijet oko sebe.  

Mladi mogu participirati u javnom društvenom i političkom životu kroz različite strukture sudjelovanja, te kroz različite formalne ili neformalne oblike.  

I još, mladi su osobe od 15 do 30 godine života.  

1. Izbori 

Izbori su najosnovniji način sudjelovanja u društvu jer kroz njih biraš ljude koji donose odluke u tvoje ime. Kada napuniš 18 godina, možeš glasati na lokalnim, parlamentarnim i europskim izborima i time direktno utjecati na to kakve će politike postojati. Osim glasanja, možeš se uključiti i aktivnije prateći programe, sudjelovati u kampanjama ili razgovarati o političkim temama s drugima. Nemoj zanemariti važnost izlaska na izbore i koristi svoje pravo glasanja.  

2. Savjeti mladih (lokalni i regionalni) 

Savjeti mladih su službena tijela na razini općina, gradova i županija. U savjetima mladi predstavljaju interese svojih vršnjaka, upoznavaju vlasti na probleme koji se tiču mladih u zajednici i predlažu rješenja lokalnim donositeljima odluka. Oni su savjetodavni, što znači da ne donose odluke, ali mogu snažno utjecati na njih kroz prijedloge, inicijative i suradnju s donositeljima odluka. Ako se uključiš u savjet mladih, možeš predlagati konkretne mjere, sudjelovati u raspravama i biti glas mladih u svom gradu ili županiji. 

3. Savjet za razvoj politika za mlade Vlade RH 

Ovo je nacionalno tijelo koje okuplja predstavnike institucija, organizacija mladih i stručnjake kako bi zajednički radili na politikama za mlade. Uloga Savjeta je pratiti što država radi za mlade, davati mišljenja na zakone i predlagati mjere koje poboljšavaju položaj mladih, ali i poticati na dijalog između mladih i Vlade. Ako se želiš uključiti u rad Savjeta, potrebno je da te kandidira primjerice organizacija mladih ili za mlade ili pak kroz sudjelovanje u procesima konzultacija i preporuka koje Savjet pokreće. Savjet za razvoj politika za mlade jedan je od ključnih kanala za utjecaj mladih na nacionalnoj razini.  

4. Nacionalno vijeće mladih (npr. Mreža mladih Hrvatske) 

Nacionalna vijeća mladih su krovne organizacije koje okupljaju udruge mladih i udruga za mlade. Nacionalna vijeća zastupaju interese mladih i zagovaraju za kvalitetne javne politike za mlade na nacionalnoj razini. Vijeća komuniciraju s državom, sudjeluju u izradi politika i zagovaraju promjene. Ako se želiš uključiti, možeš se pridružiti nekoj organizaciji koja je članica Nacionalnog vijeća ili sudjelovati u aktivnostima i kampanjama koje Vijeće organizira. 

 5. Organizacije mladih i za mlade (udruge) 

Udruge su jedan od najpristupačnijih načina sudjelovanja za mlade. To su organizacije koje nude prostor i priliku gdje mladi mogu vrlo aktivno participirati jer sami, uz mentorstvo i podršku odraslih, mogu pokretati projekte, inicijative i kampanje. Postoje udruge koje pokreću i vode mladi ili udruge koje rade za mlade i s mladima. Teme kojima se bave mogu biti različite, od mentalnog zdravlja, preko kvalitetne provedbe slobodnog vremena do okolišnih teme. Ako želiš volontirati, razvijati projekte, zagovarati promjene i učiti kako funkcionira društvo iznutra, udruge su pravo mjesto za tebe jer omogućuje stvarno sudjelovanje, a ne samo davanje mišljenja.  

6. Studentski zborovi 

Studentski zbor je predstavničko tijelo studenata koje biraju studenti kako bi zastupalo njihove interese na fakultetu i sveučilištu. Kroz njega studenti sudjeluju u donošenju odluka i mogu utjecati na kvalitetu studija i studentskog života. Studentski zbor se bavi zaštitom studentskih prava, predlaže poboljšanja, sudjeluje u planiranju studentskih aktivnosti i bira Studentskog pravobranitelja. Ako želiš aktivnije sudjelovati, možeš se kandidirati, glasati na izborima ili se uključiti u inicijative koje Studentski zbor pokreće i tako direktno utjecati na svoje studijsko iskustvo (npr. Sveučilišta u Zagrebu). 

7. Vijeće učenika 

Vijeća učenika postoje u osnovnim i srednjim školama i omogućuju učenicima da sudjeluju u donošenju odluka koje se tiču škole. To može uključivati pravila škole, organizaciju aktivnosti ili komunikaciju s nastavnicima i školskom upravom kod kojih predlažu promjene. Moć i doseg ovog predstavničkog tijela učenika je savjetodavnog karaktera, odnosno članovi mogu savjetovati druga školska tijela (Vijeće roditelja, Nastavničko vijeće, itd.) o svim pitanjima koja se tiču prava i obveza učenika. Vijeće učenika čine predstavnici iz svakog razrednog odjela. Ako želiš biti član Vijeća, trebaš se kandidirati i biti izabran ispred svog razreda. Vijeća učenika su često prvi kontakt mladih s participacijom i donositeljima odluka na razini škole (ravnatelj) te se kroz njega vježbaju demokratskim procesima. 

8. Vijeća i forumi mladih (npr. pri institucijama) 

Ovo su različita savjetodavna ili konzultativna tijela koja okupljaju mlade kako bi davali mišljenja institucijama ili drugim javnim tijelima. Primjer su forumi poput onih pri pravobraniteljima ili drugim tijelima. Neki od takvih savjetodavnih tijela u koja se možeš kandidirati su: Forum 16+ Pravobraniteljice za djecu,  Mreža mladih savjetnika Pravobraniteljice za djecu, UNICEF-ovi mladi ambasadori za prava djece i mladih EU. Mladi u ovim savjetodavnim strukturama sudjeluju kroz rasprave, preporuke i zagovaranje promjena u specifičnim područjima. 

9. Mladi delegat RH pri Ujedinjenim narodima (UN) 

Mladi delegat Republike Hrvatske pri Ujedinjenim narodima je mlada osoba koja predstavlja glas mladih iz Hrvatske na međunarodnoj razini. Bira se putem javnog natječaja, zajedno sa zamjenikom, na mandat od dvije godine, a mogu se prijaviti mladi u dobi od 15 do 30 godina. Njihova uloga je zastupati interese mladih, surađivati s delegatima iz drugih zemalja i sudjelovati u raspravama o temama važnima za mlade na globalnoj razini, posebno unutar Opće skupštine UN-a. Iako se radi o jednoj osobi, ova pozicija otvara prostor da se glas mladih iz Hrvatske čuje u međunarodnim politikama. Ako se želiš uključiti, možeš pratiti natječaj i prijaviti se ili pak sudjelovati u konzultacijama koje delegat provodi s mladima. 

10. Političke stranke i političko djelovanje 

Političke stranke su organizacije koje stvaraju politike i sudjeluju u upravljanju državom ili gradom. Mladi se mogu uključiti kroz njihove podmlatke (mladeži, forumi) ili aktivnosti, gdje mogu razvijati svoje ideje, sudjelovati u kampanjama i učiti kako funkcionira donošenje odluka. Ovo je način da utječeš na politiku iznutra, ali i da vidiš kako se ideje pretvaraju u konkretne odluke. 

11. Neformalne inicijative mladih 

Najviša participacija događa se kada mladi sami pokreću promjene, od ideje do realizacije. To znači da ne čekaš da te netko uključi, nego sam stvaraš prostor za sudjelovanje, okupljaš druge i predlažeš rješenja. Neformalne inicijative mladih često su grupe koje nisu formalno registrirane (kao što su udruge), ali djeluju zajedno oko neke ideje ili problema. Ideje mogu biti usmjerene od otvaranja centra za mlade do uređenja park šume. Te ideje mogu biti lokalna akcija, prosvjed, kampanja ili projekt. Prednost inicijativa je što su fleksibilne, brzo reagiraju na probleme i mogu snažno zagovarati za rješenje.  

12. Sudjelovanje kroz javne procese i građanske akcije 

Osim kroz organizacije ili službena tijela, mladi mogu sudjelovati i kroz različite javne procese i građanske akcije koje omogućuju da izravno utječu na odluke ili pokrenu promjene. To uključuje javne rasprave i savjetovanja, gdje institucije traže mišljenje građana prije donošenja odluka. Tada možeš komentirati prijedloge, sudjelovati uživo ili online i predlagati izmjene. Također, možeš se uključiti kroz građanske inicijative, koje nastaju kada ljudi sami pokrenu promjene oko nekog problema, bilo kroz prosvjede, kampanje, akcije ili organizirano djelovanje. Građanske inicijative su oblik sudjelovanja koji dolazi “odozdo”, odnosno iz potrebe ljudi, a ne iz institucija. Peticije su još jedan način da pokažeš podršku određenoj ideji i izvršiš pritisak na donositelje odluka, posebno jer su danas često dostupne online. Na kraju, referendumi omogućuju građanima da direktno odlučuju o važnim pitanjima, što je jedan od najizravnijih oblika sudjelovanja. Sve ove mogućnosti daju ti priliku da reagiraš na odluke, izraziš stav i aktivno sudjeluješ u društvu, bilo individualno ili zajedno s drugima. 

13. Mediji i javno izražavanje 

Sudjelovanje može biti i kroz izražavanje mišljenja u javnosti. Svoje mišljenje možeš izraziti putem društvenih mreža, blogova, videa ili drugih medija. Svoje stavove možeš iskazati i komentirajući tuđe objave, novinske članske i slično. Time pridonosiš podizanju svijesti o problemima i izazovima s kojima se susrećeš, a i možeš pridonijeti utjecaju na javno mišljenje. No, vrlo je važno voditi brigu o izbjegavanju govora mržnje, vrijeđanju ili poticanja na nasilje i diskriminaciju. Budi pozitivan glas promjene!  

Ne postoji jedan “ispravan” način sudjelovanja već postoji onaj koji ima smisla za tebe. Možeš birati između različitih oblika, usmjeriti se samo na aktivizam ili kombinirati različite puteve, ali najvažnije je da znaš: imaš pravo sudjelovati i tvoje mišljenje vrijedi. 

Sudjelovanje nije nešto rezervirano za “neke druge”. Sudjelovanje počinje od malih stvari, poput toga da kažeš što misliš. Svaki korak se računa! 

Bez mladih nema kvalitetnih odluka o mladima. Zato je važno da se uključiš  jer ako ti ne kažeš što treba mijenjati, netko drugi će odlučivati umjesto tebe. 

Za one koji žele još i još, više o zagovaranju možeš pronaći ovdje, dok o aktivizmu možeš čitati ovdje.