Učenički rad 

Tko i kako? 

U Republici Hrvatskoj učenički rad mogu obavljati maloljetnici u dobi od 15 godina i više, uz izuzetak maloljetnika u dobi od 15 godina koji još uvijek pohađaju obavezno osnovnoškolsko obrazovanje. Za zaposlenje maloljetnika u okviru učeničkog rada potrebno je ovlaštenje zakonskog zastupnika maloljetnika u pitanju, tj. roditelja ili skrbnika. Maloljetnici mlađi od 15 godina mogu zasnovati radni odnos u Republici Hrvatskoj samo uz pisanu suglasnost roditelja i nadležnog inspektora.  

Kako  bi radili, učenici prvo trebaju sklopiti ugovor o povremenom radu preko učeničkih servisa, koje zasnivaju uglavnom srednjoškolske ustanove. Srednje škole i učenički domovi smiju obavljati poslove posredovanja za povremeni rad svojih redovnih učenika u zemlji, a iznimno i za redovite učenike drugih srednjoškolskih ustanova sa sjedištem u istoj županiji. U potonjem slučaju potrebno je ministarstvu nadležnom za rad dostaviti pisani sporazum od strane srednje škole ili učeničkog doma. U slučaju takvog povremenog rada redovitog učenika srednje škole, potrebno je sklopiti posebni ugovor između maloljetnog redovitog učenika, njegovog zakonskog zastupnika ili skrbnika i naručitelja posla u pitanju, dok je srednjoškolska ustanova u ulozi posrednika. 

Proces zapošljavanja učenika započinje s učlanjenjem u učenički servis, prilikom čega učenici dobivaju i člansku iskaznicu. Učenici se učlanjuju u učenički servis u županiji u kojoj žive, te se mogu učlaniti u servis neke druge škole u svojoj županiji ukoliko njihova škola nema učenički servis. Učenici prvo moraju putem maila dostaviti potvrdu o statusu redovnog učenika, presliku vlastite osobne iskaznice, presliku osobne iskaznice roditelja, presliku ugovora, kopiju kartice bankovnog računa i popunjenu tiskanicu. Bankovni račun u pitanju nužno mora biti učenikov, ne roditeljski. Učenički ugovor učenik podiže u Učeničkom servisu srednjoškolske ustanove. Na kraju ugovore u tri primjerka moraju potpisati poslodavac i učenik.  

Popis učeničkih servisa 

Popis svih učeničkih servisa po županijama moguće je pronaći na službenoj stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Na toj je stranici moguće pronaći i dodatne informacije u vezi učeničkog rada, a učenici mogu učeničke poslove pretraživati i na web stranicama različitih učeničkih servisa, te na web stranicama i/ili Facebook grupama specijaliziranim za učenički rad.  

Zakoni i obveze 

Poslodavci su dužni za učeničke poslove plaćati naknadu za srednjoškolske ustanove, koja ne smije biti veća od 10% iznosa učenikove zarade. Taj se prihod koristi za poboljšanje učeničkog standarda. Nadalje, poslodavci plaćaju također 5% doprinosa za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima i 0,5% za zaštitu zdravlja na radu, što znači da su učenici pri radu osigurani od posljedica nesreće na radu ili profesionalnog oboljenja.  

Od 2025. godine, po prvi je puta definirana minimalna učenička satnica, te ona iznosi €6,56. Za rad nedjeljom, blagdanima i neradnim danima, satnica dogovorena s poslodavcem - minimalna ili veća - mora biti uvećana za 50% (€9,84). U suprotnom, poslodavci mogu biti kažnjeni u iznosu od €6 630 do €13 270. Također, zakon propisuje da je poslodavac dužan učenicima isplatiti zaradu i sve doprinose najkasnije 15 dana od završetka rada učenika.  

Kao i studenti, učenici koji rade moraju voditi evidenciju o poreznim limitima. Od 2025. godine vrijedi pravilo da učenici smiju godišnje zaraditi do €3 600 te i dalje ostati porezna olakšica roditeljima. U slučaju prekoračenja tog limita, a dok su prijavljeni na poreznoj kartici roditelja, roditelji su dužni razliku poreza vratiti državi. Godišnje učenici smiju zaraditi do €12 000 bez da se na tu zaradu obračunava porez. Dakle, iako učenik smije godišnje zaraditi do €12 000, isti prestaje biti porezna olakšica svojim roditeljima čim prijeđe €3 600 zarade na godišnjoj razini. 

Učenički rad u Republici Hrvatskoj zakonski je definiran u članku 20. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17, 98/19 i 151/22), te je povremeni rad redovnih učenika uređen Pravilnikom o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem (Narodne novine, broj 28/19), koji je provedbeni propis Zakona o tržištu rada (Narodne novine, br. 118/18, 32/20 i 18/22). Također, učenički se rad definira i Pravilnikom o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik.  

Posebnosti učeničkog rada  

Prema Zakonu o tržištu rada, učenici smiju raditi jedino tijekom školskih praznika, te Pravilnik o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem propisuje da puno radno vrijeme maloljetnog redovnog učenika ne smije prelaziti 7 sati dnevno, tj. 35 sati tjedno, uz iznimke za učenike s navršenih 15 godina koji smiju raditi i 8 sati dnevno, tj. 40 sati tjedno.  

Za rad više od 4 sata i 30 minuta dnevno, maloljetni redovni učenik ima pravo na odmor (pauzu) od minimalno 30 minuta, te nakon dva uzastopna radna dana ima pravo na dnevni odmor od najmanje 14 uzastopnih sati. Također, maloljetni redovni učenik ima pravo na tjedni odmor od najmanje 48 uzastopnih sati. Za maloljetne redovne učenike zabranjen je rad između 20 sati navečer i 6 sati ujutro, tj. noćni rad.  

U skladu s Pravilnikom o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik, maloljetnici određene poslove ne smiju obavljati. To uključuje zaposlenje u kockarnicama, objektima za igre na sreću, noćnim klubovima i barovima i sličnim objektima. Ne smiju ni raditi u zanimanjima koji su prema propisima zaštite na radu definirani kao poslovi s posebnim uvjetima rada ili osobito teški i poslovi štetni za zdravlje. To uključuje i poslove koji podrazumijevaju štetno izlaganje otrovnim, opasnim ili kancerogenim agensima i tvarima.